Aleksandrit

Aleksandrit (varijetet krizoberila)
BeAl₂O₄

Nalazište: Vrlo je rijedak i još se može naći u malim količinama: Ural – Rusija, Indija, Madagaskar, Šri Lanka, Zimbabve, Brazil

Boja: Zelena (danje svijetlo) – crvena (svijetlo sa žarnom niti).
Žućkasta ili ružičasta (danje svijetlo) – malina crvena (svijetlo sa žarnom niti).

Osnovni podaci: Kristalizira u ortorombičnom sustavu, pločastog ili kratko prizmatičnog habitusa.
Magmatskog je postanka, pegmatitnog stadija. Aleksandrit kristalizira jedino kad pegmatitna masa bogata berilijem dolazi u kontakt sa stijenom u kojoj ima kroma, što je izuzetno rijetko.
Tvrdoće je 8,5. Staklastog je sjaja i ima bijeli ogreb. Lom je školjkast do neravan, a kalavost je slaba.

Ostali podaci: Aleksandrit je vrlo rijetka inačica krizoberila.
Smatra se najskupljim kamenom na svijetu. Karakterističan po različitoj boji na dnevnom svijetlu i umjetnom svijetlu. Do te pojave dolazi zbog apsorpcije svijetlosti.
Ne propušta štetno kozmičko zračenje, zato ga se upotrebljava (sintetički proizvedenog) za prozore na svemirskim letjelicama.
Nakit izrađen od aleksandrita postiže vrlo visoke cijene.

Zanimljivosti: Prema kontroverznoj priči, aleksandrit je prvi opisao finski mineralog Nils Gustaf Nordenskiöld  1842. godine i nazvao ga je u čast budućeg cara Rusije Aleksandra II.
Nordenskiöldovo otkriće došlo je kao rezultat ispitivanja novopronađenog mineralnog uzorka (pronašao ga Petrovski). Prvotno je identificiran kao smaragd.

Alternativa (nema znanstvenih dokaza): Smatra se da aleksandrit pojačava kreativnost, inspiraciju i intuiciju.