Bakar
Cu

Nalazište: SAD, Njemačka, Švedska (samorodni bakar u kristalima), Rusija, Ukrajina, Čile, Zambija (dendritički agregati)

Boja: Bakreno crvena, uslijed oksidacije i trošenja nastaje zelena patina – malahit.

Osnovni podaci: Kristalizira u kubičnom sustavu. Kristali su rijetki, uglavnom se nalaze lističasti, vlasasti i dendritični agregati. Samorodni bakar nastaje u zoni ležišta sulfidnih ruda bakra.
Tvrdoće je 2,5-3. Ne kala se, ima kukast lom, bakreno crven ogreb i metalan sjaj. Osim toga on je odličan vodič topline i elektriciteta.

Ostali podaci: Latinsko ime mu je cuprum po grčkoj riječi Kypros za Cipar, gdje su nekad bila velika nalazišta bakra. Taj je metal poznat iz pradavnih vremena. Pronalazak bakra zaslužan je za razvoj ljudi jer su se stvorili uvjeti za velik napredak i početak novog, bakrenog doba.
Dobar je vodič topline i elektriciteta.  Upotrebljava se u električnoj industriji, za izradu kovanog novca, u proizvodnji pigmenata, insekticida i fungicida.
Slitina koja sadrži 94% bakra i 6% kositra zove se bronca.
Slitina bakra i cinka u omjeru 2:1 zove se mesing ili mjed.