Kalcit
Ca(CO3)

Nalazište: Često je zastupljen mineral i ima ga gotovo u svakoj zemlji. U Hrvatskoj izgrađuje ogromne mase karbonatnog i vapnenačkog gorja – Dinaride. Vrlo lijepih dvolomaca ima na Velebitu kod Sv. Roka.

Boja: Različiti varijeteti različito su obojeni. Mogu biti bezbojni, bijeli, žuti, zeleni, plavkasti, ružičasti, smeđi i crni.

Osnovni podaci: Kalcit

Kristalizira u trigonskom sustavu. Ima romboedarski habitus, rjeđe prizmatičan i pločast. Često tvori sraslace. Agregati su mu zrnasti, vrpčasti, vlasasti itd. Mogu se pronaći i vrlo lijepe sige, stalagmiti i stalagtiti. Nastaje na gotovo sve moguće načine postanka minerala.
Magmatske stijene izgrađene od kalcita zovu se karbonatiti.
Najveća masa kalcita je sedimentnog postanka. Te sedimentne stijene zovu se vapnenci.
Stijena metamorfnog postanka koja sadrži krupnija zrnca kalcita je mramor.
Često ga se zamjenjuje s kvarcom.
Najpoznatiji je ružičasti mramor iz Carrare u Italiji, koji je cijenjen u cijelom svijetu.
Tvrdoće je 3. Odlično se kala. Ima bijel ogreb te staklast i sedefast sjaj.
Kemijski čist kalcit islandski dvolomac proziran je i bezbojan. Ima dvostruku refrakciju. Upravo je na proučavanju dvolomca 1678. godine, nizozemski fizičar Ch. Huygens postavio teoriju svjetlosti i zakone dvoloma.

Ostali podaci kalcit: Islandski dvolomac ima velik dvolom svjetlosti. Kroz deblju pločicu vidi se sve dvostruko.
Kemijski čisti kristali upotrebljavaju se za proizvodnju optičke opreme i nakita.
Upotrebljava se i kao ukrasni kamen. Primjena mu je u građevinarstvu i kemijskoj industriji.