Našli ste meteorit  ?

Najvjerojatniji odgovor na pitanje je – niste.
( Molio bi Vas da nam ne šaljete slike za svaki čudni kamen, pošto ne radimo analize. Najviše šta možemo učinit je reći svoje mišljenje.)

Mogućnost da nađete meteorit je ekstremno mala.


Po podacima Internacionalnog društva za meteorske i planetarne znanosti, u Hrvatskoj su do sad zabilježena 4 pada meteorita, u Sloveniji 4, u Srbiji 5 i u Bosni 2.
Skoro svi meteoriti su nađeni u pustinjama ili na Antartici.
Do sada ih je zabilježeno 45.458 u cijelom svijetu, od toga 68,4% na Antarktika, 14,8% Afrika, Oman 6,8%, Sjeverna Amerika 4%, ostatak svijeta 6%.

Vidjeli ste kako baš taj kamen pao s neba ?
Najvjerojatniji odgovor i na ovo pitanje je – niste.

Prepoznavanje meteorita:

Meteoriti ulaze u atmosferu pri brzini od 14- 45 kilometra u sekundi, pri toj brzini izgaraju te nakon toga uspore. Izgaranje prestaje te neosvijetljeni padaju sa visine od 5-20 kilometara brzinom od 150-300 kilometara na sat.
Pri toj brzini i visini nije moguće vidjeti ni pratiti tako mali predmet.
Meteorit (osim jako velikih proporcija) neće ostavit krater čak niti udubljenje te neće biti vruć niti usijan.

Prerez


Ako se odreže pločica sa ruba kamenog meteorita na presjeku će se vidjeti metalne svjetlucave točkice ili čak veći komadići željeza i nikla. Na prerezu željeznog meteorita ako se prethodno rez pređe sa dušičnom kiselinom ili

željeznim kloridom moguće je uočiti Widmanstattenov uzorak.
Kod palazita na prerezu se vide prozirni kristali minerala olivina.

Staklasta kora
Tanki vanjski sloj obično 1 do 2 mm debeo uzrokovan topljenjem meteora pri prolasku kroz atmosferu.
Kora može biti ispucana te djelom skinuta, ali će na vidljivim dijelovima biti staklasta.
Ako je sloj puno deblji; ako je kora svjetlija od unutarnjeg dijela  ili ako kora ima jako vidljive dijelove topljenja i paljenja ne radi se meteoritu.

Kako utvrdit dali se radi o meteoritu ?

Magnetizam
Od svih meteorita 94,7% su kameni meteoriti, 4,4% željezni, mesosideriti 0,6%
i palaziti 0,3%. Skoro svi će privlačiti magnet, jer 95% svih meteorita sadržavaju
veliki udio metala željeza i nikla.
Meteorit će pokazivati magnetizam kada se ga isproba sa normalnim magnetom.
Nije potrebno upotrebljavati jaki neodimium magnet.
Neki meteoriti ipak nisu magnetični, dok opet dosta kamenja sa zemlje je.

Blage vrtložaste udubine


Na većim komadima meteorita su obično uočljive blage udubine.
Radi se o blagim utisnučima u meteoritu koja najvjerojatnije nastaju zbog pritiska vrućeg plina.

Rupe


Ako kamen po sebi ima vidljive rupe ili puno malih rupica ne radi se o meteoritu.

Rubovi


Meteoriti imaju zaobljene rubove, osim ako nisu kasnije puknuli svi oštri i ispupčeni dijelovi su istopljeni pri prolaskom kroz atmosferu.

Oblik


Kroz prolazak kroz atmosferu meteorit poprima blago aerodinamičan oblik, te je izgledom vrlo kompaktan.
Kamen koji ima ravne plohe ili je pretanak ili izgleda kao oblutak nije meteorit.
Ako se primjećuju slojevi, ravne i zakrivljene crte, geometrijske kristalizacije nije meteorit.

 Omi


Mjerenjem otpora kod željeznog meteorita multimetar će pokazati otpor manji od 100 ili čak malji od 10 Ω (om).

Crt

Ako se meteoritom zagrebe po keramičkoj pločici, ostati će nikakav do vrlo slabi trag, ako ostaje jako vidljivi ili crveni trag ne radi se o meteoritu.

Specifična težina


Specifičnu težinu moguće je izmjeriti ako se uzorak prvo izvaže na preciznoj vagi, potom je potrebno uzorak izvagati uronjen u vodu.
Kameni meteoriti imaju specifičnu težinu od 3 do 3,7 najčešće 3,4.
Željezni meteoriti imaju specifičnu težinu 7-8.
Ako kamen (da nije željezni) ima specifičnu težinu manju os 3 ili veću od 4 onda se ne radi o meteoritu.

 

Ako su Vam potrebne dodatne informacije preporučili bi Vam ove stranice gdje odlično opisuju kako se može prepoznati meteorit.

NAŠA PONUDA METEORITA

Povezane objave