Amoniti (lat. Ammonis cornu: Amonov rog), (Ammonoidea),
su red izumrlih četveroškržnih glavonožaca.
Građom tijela nalik su Nautilusu. Obično imaju simetrično spiralno savijene kućice, promjera 0,5 cm do 2,5 m.
Kućica je podijeljena na nastanjenu komoricu (klijetka), koja je znatno dulja nego kod nautilida i zračne komorice phragmocon ispunjene plinom, kako bi životinja koja je živjela samo u zadnjoj komorici (klijetki), lakše plivala. Regulacijom tog plina životinja se zadržavala na određenoj dubini dok se kretala izbacivanjem mlaza vode kroz lijevak.
Zračne komorice su pregrađene septima i kroz njih prolazi sifo koji je naječešće uz vanjski rub zavoja. Za razliku od nautilida koji imaju udubljene septe, amoniti imaju izbočene.
Kućice amonita su troslojne, aragonitne. Imaju i poklopce (aptychus) koji su rožnati ili kalcitni.
Razlikujemo evolutne i involutne kućice.
Involutne kućice ponekad imaju pupak (umbilicus).
Septi su iznutra prirasli za stijenku kućice šavovima, vidljivim na vanjskoj strani kućice.
Zovemo ih lobna linija ili sutura. Njihovim boranjem možemo pratiti evoluciju amonita, i to od
gonijatine (najslabije borane), preko ceratitne pa do amonitne.
Amoniti su živjeli od devona (408 mil) do kraja krede (65 mil), brzo se razvijali i raširili, pa su vrlo dobri provodni fosili.
Dosad je poznato najmanje 2.000 rodova s više od 6.000 fosilnih vrsta.
