Mamutova kljova – komad kljove vunastog mamuta,težine 0,792 kg. Dimenzije kljove su cca. 13 x 9 x 8 cm.
Vunasti mamut (Mammuthus primigenius; staro ime Elephas primigenius, također Mammonteus primigenius)
Životinje iz porodice surlaša (Proboscidea), pripadnici hladnodobne faune, bili su veći od današnjih slonova, s velikim savijenim kljovama.
Od zime ih je štitila naslaga sala i gusto crvenkastosmeđe krzno, a zbog prilagodbe na veliku hladnoću imali su male uške.
Tijekom pleistocena su živjeli u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi.
Smatra se da su evoluirali od azijskih slonova prije 4,8 milijuna godina.
Iako su najvećim dijelom izumrli prije otprilike 10.000 godina, na sibirskom otoku Wrangel održali su se do prije približno 4.000 godina.
Fosilni nalazi kostura, osobito veliki kutnjaci s mnoštvom izraženih žvačnih grebena na površini krune zuba i kljove, nalaze se često u našim krajevima, najviše u gornjopleistocenskim naplavinama rijeka sjeverne Hrvatske (panonski prostor), Save i Drave.
U Sibiru je pronađeno više cijelovitih lešina sačuvanih u vječnom snijegu i ledu.
O razlozima izumiranja mamuta ne postoji znanstveni konsenzus.
Neki ga smatraju posljedicom klimatskih promjena, dok drugi navode istrebljenje od strane čovjeka.
Poznat je Zagrebački mamut čiji su fosilni ostaci pronađeni u najstrožem centru našeg grada početkom prošlog stoljeća prilikom iskopa temelja današnjeg Zagrebačkog kazališta „Gavella“ u Frankopanskoj ulici.
Ta gorostasna životinja živjela je na ovom području u vrijeme pleistocena, a izumrla je koncem zadnjeg ledenog doba prije 15.000 godina.
Ovaj vunasti mamut latinskog naziva mammuthus primigenius dosezao je visinu do 4 metra, a u temeljima „Gavelle“ pronađena je njegova bedrena kost, koja se čuva u Hrvatskom Prirodoslovnom Muzeju.
