Opal 14,00 ct – prekrasni primjerak prirodnog Etiopskog opala
Opal
SiO2 x nH2O
Nalazište: Najcjenjeniji iz Australije (95% svjetske proizvodnje), Meksiko (4%), Brazil, Etiopija, Mali
Boja: Opal je poznat po difrakciji svjetlosnih zraka, koja daje različite boje a zove se igra boja.
Osnovni podaci: Opal je amorfni mineral i tvori bubrežaste, grozdaste, kuglaste, staklaste i zemljaste agregate te tanke kore i sige. Tipičan je mineral kore trošenja.
Nastaje i sedimentno, organogeno ili taloženjem iz hladnih otopina, kao i magmatski, tj iz toplih otopina.
Tvrdoće je 6. Ima školjkast lom. Može biti proziran, djelomično proziran ili neproziran, bezbojan, bijel, ili od primjesa različito obojen. Ima bijeli ogreb i staklast, mastan i voštan sjaj. Pokazuje opalescenciju.
Po kemijskom sastavu opal je silicijev dioksid sa promjenjivom količinom od 1-20% (obično 3-8%) vezane vode, zato je mek, sa tvrdoćom 5,5-6,5.
Dragi opal pokazuje promjenjivu međuigru unutarnjih boja i iako je mineraloid ima unutarnju strukturu.
Dugo se vremena nije znalo za uzrok nastajanja igre boja cijelog duginog spektra. Mislilo se da nastaju isto kao boje na tankom sloju razlivenog ulja na nekoj površini.
Tek je znanstvenicima s elektronskim mikroskopom 1964. godine uspjelo dokazati pravi uzrok.
Kod velikih su povećanja uspjeli vidjeti da se u strukturi opala nalaze male kuglice silicija (0,15-0,3 tisućinke milimetra) raspoređene u heksagonalne ili kubične rešetke. Unutarnja igra boja rezultat je interferencije i difrakcije svjetlosti koja prolazi kroz mikronske razmake (mikropukotine) između kuglica silicija. Veličine tih pukotina određuju boje i kvalitetu opala. Taj se proces odvija po Braggovom zakonu difrakcije.
Od dragog opala izrađuje se vrlo vrijedan nakit tako da ga se brusi u kabašone ili nepravilne forme.
Na tržištu postiže veoma visoke cijene.
Ako opal nema igre boja zove se obični opal i ne upotrebljava se za izradu nakita.
Primjena mu je u proizvodnji brusnih proizvoda, izolacijskog pribora, specijalne keramike, kao punilo i kao sredstvo za filtriranje. U novije se vrijeme eksperimentira s opalom u medicinske svrhe za liječenje nekih bolesti, posebno kancerogenih.
