Ukrasni predmet, zlato u staklu.
Zlato
Au
Nalazište: Najveće nalazište zlata je na Witwatersrandu u Južnoafričkoj Republici, 1.000-3.000 m ispod površine. Rumunjska, Rusija,SAD, Kanada, Čile, Peru, Brazil itd
Boja: zlatno žuta
Osnovni podaci: Kristalizira u kubičnom sustavu. Nastaje hidrotermalno, a trošenjem primarnih ležišta zlato dospijeva u korita potoka i rijeka.
Tvrdoće je 2,5-3. Jakog je i postojanog sjaja, a boja mu varira o primjesama. Radi tih primjesa i ogreb je promjenjiv. Kalavosti nema, a lom je kukast.
Karakteristična je vrlo visoka kovnost i rastegljivost. Dobar je vodič topline i elektriciteta.
Ostali podaci: Zlato u prirodi nije kemijski čisto. Obično sadrži 2-20% srebra i male količine drugih metala.
Zlato ne oksidira, ne gubi sjaj i izrazito je stabilno.
U Čileu je pronađen komad mase 153 kg.
Za nakit se koristi tisućama godina u slitini s drugim kovinama.
Mjera za čistoću zlata je 1 karat a iznosi 0,02 g. Ta mjera označava odnos zlata i primjesa kovina u slitini.
Zlato od 24 karata je čisto zlato.
Zanimljivosti: Zlato se iz pijeska dobivalo u staro vrijeme ispiranjem; stariji industrijski postupak je amalgamacija, pri kojemu se zlato od jalovine odvaja s pomoću žive.
U novo vrijeme zlato se dobiva cijanizacijom, tj. izluživanjem zlata iz rude otopinama cijanida. Taj je postupak omogućio brz porast proizvodnje zlata u posljednjih 50 godina.
Kod primjene zlata za luksuzne predmete ono se legira sa drugim metalima, najčešće srebrom i bakrom.
Zlato se kovalo za novac u 7. st. pr. Krista. u Maloj Aziji.
