Trilobiti (lat.Trilobita, od grč. τρíλoβoς: trorežnat)

Trilobiti spadaju u izumrle morske člankonožce (Arthropoda) iz paleozoika. Živjeli su oko 300 mil. godina,
od kambrija do kraja perma (tj. prije približno 545 do 248 mil. godina). 

Prve su životinje sa složenim očima koje su razvijene lateralno.
Tijelo im je bilo dugo najčešće 3 do 10 cm (najviše do 70 cm), pokriveno kalcitnim štitom, osobito jakim na leđima.
Taj je leđni štit bio raščlanjen poprečno i uzdužno na tri režnja ili lobusa (otud ime).
Aksijalni lobus štitio je probavni sustav, a pleuralni lobusi su pokrivali dodatke.
Poprečno je tijelo bilo podijeljeno na cephalon (glava), thorax (torzo) i pygidium (stražnji dio).
Trilobiti kao i gotovo svi člankonošci presvlačili su se tijekom razvoja. U stresnim situacijama mogli su se smotati u kuglu.
Disali su pomoću škrga. Većina trilobita se kretala po dnu mora ili plivala uz dno gdje su se hranili strvinama.
Raznolika morfologija terena omogućila im je spektar širokih životnih stilova u paleozojskim morima.

Najpoznatiji su predstavnici:
Paradoxides bohemicus (srednji kambrij),
Agnostus bisiformis (gornji kambrij),
Dalmania socialis  (donji silur).

Trilobiti su posebno značajni kao provodni fosili u kambriju.
Nakon kambrijskog masovnog izumiranja sve im se više  smanjuje važnost.

Poznato je oko 500 rodova i 1500 vrsta. U Europi ih je najviše nađeno u Češkoj.
Najpoznatiji su rodovi fosila iz kambrija (kada su dostigli najveći stupanj razvoja), na temelju kojih je načinjena trodijelna podjela kambrija: Olenellus (donji kambrij), Paradoxides (srednji kambrij), Olenus (gornji kambrij), te Dalmanitina, provodni fosil za donji ordovicij.

Povezane objave